Vijesti

Posao za 18 miliona ljudi?! Šta je prava istina i da li je tzv. “Mali Schengen” zapravo zamjena za članstvo u EU?

U iščekivanju nastavka europskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, promišlja se o novim inicijativama regionalne suradnje. Jedna od njih je i uvođenje Malog Schengena, svojevrsne bescarinske unije na BalkanuProbno članstvo, Mali Schengen – neka su od alternativnih rješenja osmišljenja u vakuumu u kome se našao Zapadni Balkan između Europske unije i potrebe uvezivanja regije. O dvogodišnjem probnom članstvu u Uniji promišlja Jan Marinus Wiersma iz Nizozemske. To bi podrazumijvalo da zemlje Zapadnog Balkana ne bi imale pravo glasa, ali bi mogle sudjelovati na sjednicama i summitima Europske unije. “To bi moglo ohrabriti države koje su skeptične prema novim članicama, kao što je Francuska”, smatra Wiersma. Mali Schengen, ili regionalna bescarinska unija, još je jedna ideja, koju zastupa i Mirko Šarović.

“Procjenjuje se, kada ova inicijativa zaživi za nekoliko godina, da će to snažno uticati na rast svih zemalja koje se budu priključile. A za BiH to bi bilo vrlo korisno, osjetio bi se rast ekonomije, mislim da privrednici to priželjkuju”, smatra Šarović.Deklaraciju o Malom Schengen početkom mjeseca potpisali su predsjednici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Eksperiment je počeo na granici prve dvije zemlje, na prelazu Preševo – Tabanovce. Zajednički carinski i granični prelaz trebao bi uštedjeti vrijeme i novac privrednicima, ali i smanjiti gužve. Namjera je da ovaj projekt zaživi od 2021. godine. Može biti dobro privremeno rješenje, ali ne treba zaboravii konačan cilj – ulazak regije u Uniju, upozorava se – prenosi N1. “Sada kad vidimo koliko se EU odugovlači od EU, to nije loša privremena mjera. Ja ne mislim da je to nešto što treba napraviti zauvijek. Treba neke privremene saveze uspostaviti koji bi olakšali protok ljudi, robe, kapitala”, kaže Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova RH.

Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one sa biometrijskim pasošima 15. decembra 2010. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan 16. juna 2008. u Luxembourgu uspostavio je okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje će zemlju približiti EU. Stavljen je na snagu i Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima (od 1. jula 2008.). Tako je uspostavljen prostor slobodne trgovine između EU i BiH, a upravo je EU glavni trgovinski partner zemlje. Pored toga, BiH pogoduju i jednostrane autonomne trgovinske preference EU za zemlje i teritorije koje učestvuju ili su u vezi sa procesom stabilizacije i pridruživanja. Nakon što su završene odgovarajuće procedure iz Zaključaka Vijeća za vanjske poslove EU od 15. decembra 2014. (http://europa.ba/wp-content/uploads/2015/05/delegacijaEU_2014121515000547eng.pdf), SSP je stupio na snagu 1. juna 2015. Time su značajno povećane obaveze vlasti u BiH jer je obuhvat reformi proširen sa trgovinskih pitanja na propise EU u cjelini. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine podnio je 15. februara 2016. zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji predsjedništvu Vijeća EU.

Sljedeći koraci
• Evropska komisija šalje BiH detaljan Upitnik.

• Komisija ocjenjuje odgovore koje dostavi BiH i daje preporuku Vijeću Evropske unije (28 država članica) o tome da li BiH odobriti status kandidata, a može utvrditi i datum za otvaranje pregovora o pristupanju.

• Po okončanju pregovora potpisuje se Ugovor o pristupanju koji ratificiraju države članice, a Evropski parlament daje svoju saglasnost.

• Zemlja se na određeni datum priključuje EU.

Related Articles

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button
Close